Arhitekti / projektanti

Projektiranje obiteljskih kuća

Ukoliko već imate gotove glavne projekte konstrukcije (statika) i uštede toplinske energije (fizika), a potrebno ih je promijeniti zbog gradnje Ytong sustavom, tvrtka Ytong Porobeton nudi Vam ove promijene gratis.

Toplinska izolativnost

Ulaganjima u razvoj proizvoda i stalnim poboljšavanjem kvalitete proizvoda i proizvodnih procesa, smanjena je gustoća Ytong proizvoda, a da tlačna čvrstoća nije pala ispod 2,5 N/mm2. Smanjivanjem gustoće, manjena je i toplinska vodljivost materijala koja sada iznosi λ10DRY = 0,09 W/mK. Proizvodi gustoće 350 kg/m3 imati će oznaku +, a računska  toplinska vodljivost iznosi: 
λR = 0,11 W/mK. λ (lambda) je koeficijent toplinske vodljivosti odnosno sposobnosti građevinskog materijala da provodi toplinu.

Ytong termoblok od 40 cm posjeduje λ = 0,09 u suhom stanju, što mu osigurava koeficijent prolaska topline U = 0,26 W/m2K.

Gradnja Ytong termoblokom omogućuje dvostruku uštedu:
Ytong zid je sam po sebi odličan toplinski izolator te nije potrebno upotrijebiti dodatnu toplinsku izolaciju. Iz tog razloga su troškovi grijanja i hlađenja građevine niži i do 50%

Lambda u suhom stanju

ZAKLJUČAK:

Manja λ = veća ušteda energije !
Niži U = bolja toplinska izolacija !   
Tanji zid = više stambenog prostora !

Klikom na naslov pogledajte usporednu projekciju U (koeficijent prolaska topline kroz zid) za zidove od Ytong bloka 30+ i 40+ te opeke 29cm+5.

  • > koeficijent prolaska topline (U) zida od opeke i Ytong zida 40+

  • > koeficijent prolaska topline (U) zida od opeke i Ytong zida 30+

Protupotresnost

YTONG – nezaobilazni građevinski materijal za gradnju u seizmičkim zonama

Istraživanje provedeno u Ljubljani 2009. godine, na Zavodu za gradbeništvo, u suradnji s renomiranim stručnjacima Slovenije i Hrvatske za pitanje gradnje u seizmološki aktivnim područjima, pokazalo je da su zidane konstrukcije od Ytong elemenata jednakovrijedne kao i opečno ziđe, što više, dokazano imaju veću fleksibilnost u slučaju potresnih djelovanja. Osnova istraživanja bilo je ponašanje modeliranog objekta građenog Ytong elementima u slučaju potresa magnitude 6,9 (Mw) po Richterovoj ljestvici i to u slučaju od čak 200 % i 350 % jačine navedenog potresa. Ytong, kao zidana konstrukcija, pokazao se u istraživanjima čak 150 % izdržljivijim nego opeka.
Iako su Ytong zidane konstrukcije percipirane unutar stručne javnosti dugi niz godina kao neadekvatne u potresnim zonama, ili kao nezadovoljavajuće u komparaciji sa zidanim konstrukcijama od opeke, provedeno istraživanje činjenicama potvrđuje visoku vrijednost zidanih konstrukcija građenih Ytong sustavom.

Višestruki benefiti u slučaju gradnje Ytong sustavom su:

  • Samo je s Ytongom moguće graditi monolitni zid s najboljom toplinskom izolacijom i ujedno najboljim karakteristikama u smislu otpornosti na potres
  • U potresnim zonama Ytongom je moguće graditi 4-katnice
  • Ytong nudi najbolje rješenje u smislu termoizolacijskih svojstava vertikalnih serklaža
  • Ytong konstrukcije apsolutno su najotpornije konstrukcije u slučaju potresnih djelovanja

Potresna otpornost zgrada od porastog betona

Seizmološka karta Hrvatske

Četverokatne zgrade zidane u Ytong sustavu, projektirane kao zidane konstrukcije od omeđenog ziđa imaju dostatnu potresnu otpornost i za područja s najvećom očekivanom potresnom opasnošću u Hrvatskoj, a seizmološka karta Hrvatske pokazuje visoku potencijalnu opasnost od potresnog djelovanja. Dinamičko ponašanje zgrada zidanih u Ytong sustavu pri potresnom opterećenju primjereno je ponašanju drugih vrsta zidanih zgrada iako je omjer mase ziđa i stropova, radi manje mase porastoga betona, drukčiji.

Zaključci ispitivanja o protupotresnosti Ytong zidanih konstrukcija, provedenog 2009. godine u Ljubljani, na Zavodu za gradbeništvo: 

  • Ispitivanja modela na potresnoj platformi i preslikavanja rezultata na prototipne zgrade pokazala su da se zgrade zidane od porastog betona u Ytong sustavu pri potresnom opterećenju ponašaju u skladu s očekivanjima za zidane zgrade.
  • U nelinearnoj fazi ponašanja mehanizam rušenja tipični je posmični mehanizam kojeg u zidovima postavljenim u smjeru potresa karakteriziraju dijagonalne pukotine.
  • Osim posmičnog mehanizma vertikalni omeđujući elementi (serklaži) čuvaju cjelovitost konstrukcije i osiguravaju manje smanjenje nosivosti pri povećanju pomaka, čime se povećava kapacitet duktilnosti i trošenja energije.
  • Mehanizam rušenja je katni posmični mehanizam pri kojem je kritični element otpornost donjega kata, dok vertikalni omeđujući elementi (serklaži) i armatura u parapetima omogućuju prijenos opterećenja, bolju iskoristivost kapaciteta otpornosti konstrukcije, a time i nastanak oštećenja u zidovima višeg kata.
  • Katni posmični mehanizam karakterizira nastanak posmičnih, dijagonalno usmjerenih pukotina u zidovima postavljenim u smjeru potresne uzbude.
  • Dinamičko ponašanje zgrada zidanih u Ytong sustavu pri potresnom opterećenju primjereno je ponašanju drugih vrsta zidanih zgrada, iako je omjer mase ziđa i stropova radi manje mase porastoga betona drukčiji. (masa je manja,način ponašanja konstrukcije je isti, ali rezultati su bolji!)
  • Ispitivanja pokazuju da je dinamički odziv na potres sličan kao pri sličnim zidanim konstrukcijama pravilnoga tlocrta.
  • Pri vibraciji prevladava prvi vlastiti period, a kao i kod drugih zidanih konstrukcija s omeđenim ziđem sličan je posmični mehanizam rušenja.
  • Četverokatne zidane zgrade zidane u Ytong sustavu, projektirane kao zidane konstrukcije od omeđenog ziđa, imaju dostatnu potresnu otpornost i za područja s najvećom očekivanom potresnom opasnošću u HR.
  • Analiza rezultata modelskih ispitivanja i njihovo preslikavanje na prototipne zgrade pokazuje da postignute vrijednosti koeficijenta poprečne sile u prizemlju (od BSC=0,51 do 0,70 za trokatnu zgradu, i BSC=0,35 za četverokatnu) premašuju vrijednosti koje se zahtijevaju pri projektiranju zidanih konstrukcija od omeđenog ziđa i za potresom najviše ugrožena područja Hrvatske, građenih čak i na slabijim tlima.
  • "Ytong strop" (predgotovljena stropna konstrukcija s ispunskim elementima od porastog betona bez tlačne ploče) ispunjava zahtjeve za monolitnim djelovanjem i djeluje kao kruta horizontalna dijafragma i pri najjačem potresu.
  • Nema razlike u rezultatima dobivenim na modelima s a.b. pločama i s bijelim stropom.
  • Dimenzije i količina armature vertikalnih serklaža prema Ytong sustavu zadovoljavaju očekivano djelovanje serklaža u višekatnim zgradama građenim na područjima najveće očekivane potresne opasnosti, iako po dimenzijama i količini armature odstupaju od zahtjeva eurokodova.(manja površina armature)
  • Ispitivanja na potresnoj platformi pokazala su da su vertikalni serklaži nakon nastanka većih oštećenja u nosivim zidovima uspješno povezali ziđe, spriječili raspadanje dijelova zidova oštećenih pukotinama i osigurali cjelovitost ponašanja zgrade sve do rušenja.

  • Ploština šipke 1Φ20 mm jednaka je ploštini armature vertikalnog serklaža kvadratnog presjeka (4Φ10 mm) koja se zahtijeva u točki 9.5.3(6) norme HRN EN 1998-1.

  • Na modelu M3 promjer vertikalnog serklaža bio je 100 mm, što dokazuje da presjek betona za funkciju serklaža nije bitan, ali kako norma određuje najmanju dimenziju stranice vertikalnog serklaža 150 mm i kako je potrebno osigurati zaštitu od korozije, preporučuje se da promjer vertikalnog serklaža kružnog presjeka bude 150 mm, osim ako se na drugi način osigura zaštita armature od korozije.

  • Mehanizam dinamičkog ponašanja i posmični mehanizam rušenja omogućuju da se ponašanje zidanih zgrada zidanih u Ytong sustavu pri potresu može analizirati jednakim proračunskim alatima i da se otpornost na djelovanje potresa može provjeravati na jednak način kao i kod drugih zidanih zgrada.

  • Ako se za analizu potresne otpornosti zgrade rabi metoda postupnog guranja (engl. push-over), kapacitet duktilnosti i trošenja energije omogućuju da se pri provjeri potresne otpornosti može uzeti vrijednost faktora ponašanja konstrukcije q=2,5.

  • Ispitivanja modela na potresnoj platformi daju naznake da bi se mogla upotrijebiti i vrijednost na gornjoj granici područja kojeg preporučuje Eurokod 8, tj. q=3,0 iako bi prethodno bilo potrebno provesti neka dodatna ispitivanja.

  • Ako se potresna otpornost provjerava klasičnim metodama koje ne uzimaju u obzir preraspodjelu potresnih sila na zidove, može se vrijednost na gornjoj granici preporučenog područja upotrijebiti bez potvrde dodatnim ispitivanjima. Ispitivanja na potresnoj platformi su pokazala da se pri potresnom opterećenju, zgrade izgrađene od porastoga betona u sustavu Ytong ponašaju jednakovrijedno ponašanju zgrada od opečnoga ziđa. (ali s boljim rezultatima)

  • Razlog je, s jedne strane manja masa materijala ziđa zgrade, pa su pri proračunskom potresu potresne sile manje, a s druge stranerazlog je posmična otpornost ziđa koja nije ništa manja od posmične otpornosti zidova iz opečnih zidnih elemenata.

  • Vlačna čvrstoća ziđa je zbog manje tlačne čvrstoće primjerena vrijednostima utvrđenim na sličnom ziđu od opečnih zidnih elemenata. Kako nema dovoljno eksperimentalnih podataka potrebno je u vezi s tim u budućnosti podrobnije ispitati ovisnost tlačne i vlačne čvrstoće ziđa od porastog betona.

Pogledajte ilustraciju oštećenja modela nakon simulacije potresa:

Protupožarnost

Zgarište sa cijelim Ytong zidovima