Energetska učinkovitost

energetska učinkovitost

ENERGETSKA UČINKOVITOST – IMPERATIV DANAŠNJE GRADNJE

Posljednjih nekoliko desetljeća čovječanstvo postaje sve svjesnije problema globalnog zatopljavanja, klimatskih promjena i efekta staklenika. Shodno tome, mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije i energetska učinkovitost, postali su imperativ suvremene gradnje jer su upravo zgrade jedan od najvećih potrošača energije i kao takve imaju veliki utjecaj na ekologiju.

Potrebno je stoga na svim razinama poticati svijest o potrebi za višestrukom uštedom energije i tako automatski doprinositi zaštiti čovjekova okoliša tj. očuvanju prirode i ljudi.

Poboljšanjem  energetske učinkovitosti zgrada smanjuje se globalno potreba za ulaganjem u nove energetske izvore i infrastrukturu, a korisnicima zgrada, koji su najveći pojedinačni potrošači energije, direktno se smanjuju  troškovi za grijanje zimi odnosno hlađenje ljeti.

DOBROM TOPLINSKOM IZOLACIJOM OSNOVNOG ZIDA ŠTEDIMO ENERGIJU

U ukupnoj potrošnji finalne energije sektor zgradarstva sudjeluje s oko 40%, pa je kao takav, u odnosu na druge sektore (industrija, transport) i najveći potrošač energije. Zabrinjavajući je podatak da potrošnja navedene energije i dalje konstatno raste, čemu doprinose i povećani životni standardi, ali s druge strane utješno je da upravo sektor zgradarstva ima najveći potencijal za energetske uštede i posljedično ekološke benefite. U tom je sektoru moguće značajno smanjiti potrošnju energije jer postoje znanje arhitektonske i građevinske struke, građevinski materijali i izvođači građevinskih radova koji su u stanju mjere energetske učinkovitosti provesti u djelo.

Racionalno korištenje energije u zgradarstvu znači gradnju objekata koji će maksimalno štedjeti energiju za vrijeme njihove eksploatacije, odnosno smanjiti na minimum potrošnju iste. Od svih tipova energije u zgradama najviše se troši energija za grijanje, a zbog globalnog zatopljenja i za hlađenje objekata. Gradnja objekata s nedostatnom ili lošom toplinskom izolacijom dovodi do povećanih gubitaka topline zimi, do prostora oštećenog vlagom ili pak do pregrijanih prostora ljeti (efekt „toplinskih mostova“).

Da bi se postigao zadovoljavajući energetski standard građevine održive u budućnosti, potrebno je već u fazi planiranja i projektiranja zgrada, odabrati energetski učinkovit građevinski materijal za gradnju zidane konstrukcije (tzv. osnovni zid), ali i kompatibilnu izolaciju velike tlačne čvrstoće, negorivu i paropropusnu, te s vrhunskim toplinskim karakteristikama.

ENERGETSKA UČINKOVITOST U GRADITELJSTVU

U vremenima poskupljenja, ali i nedostatka energije, potrebno je razmišljati  o tome da svaka kuća bude energetski što manje ovisna, odnosno rastrošna, a da  je k tome komforna, ugodna za život, te izgrađena od zdravih, ekoloških građevinskih materijala.

Ukoliko su ovo i Vaši zahtjevi, sve Vam to osigurava Ytong sustav gradnje. Bez obzira da li gradite prema vlastitom projektu ili ste se odlučili za jedan od pripremljenih projekata za gradnju Ytong sustavom, svi se oni mogu prilagoditi “niskoenergetskim” ili “pasivnim” zahtjevima tj standardima gradnje.

Niskoenergetski standard građevine zahtjeva energetsku potrošnju za zagrijavanje prostora od maksimalno 40 kWh/m2 neto površine stana godišnje ili 3 l lož ulja po m2 pa se niskoenergetska kuća naziva još i „trolitarska kuća“ (prosječna obiteljska kuća građena klasičnim materijalima troši gotovo 150 do 250 kWh/m2 godišnje).

Niskoenergetska arhitektonska koncepcija uključuje maksimalno korištenje sunčeve energije, a traži se i posebna organizacija prostora. Primarni se stambeni prostori trebaju orijentirati na jug, tj. na povoljnije osunčane strane. Naravno, to ovisi o mogućnostima orijentacije građevine na parceli.

Na krovu je predviđena mogućnost ravnog zelenog krova - trave, a moguće je prema željama investitora izvesti i kosi krov s fotonaponskim ćelijama za grijanje sanitarne vode. Svi ostali elementi (stolarija i dr.) moraju biti  prilagođeni  zahtjevu  niskoenergetske kuće, tj. koeficijenti «U» svih tih elemenata moraju biti adekvatni ovom zahtjevu.

Primjenom aktivnih sustava za akumuliranje sunčeve energije, pretvornicima za zagrijavanje potrošne vode i proizvodnju električne struje postižemo dodatnu energetsku pokrivenost potrošnje koja može i premašiti  vrijednosti  zahtijevane  propisima.

Niskoenergetska kuća/stan može se uz dodatne investicije (ventilacioni sustav za recirkulaciju zraka i dodatnu toplinsku izolaciju, fotonaponske ćelije i dr.) pretvoriti u tzv. «pasivnu» ili «jednolitarsku» kuću koja troši za grijanje/hlađenje svega 15 Kwh/m2/godišnje ili 1 litru lož ulja/ m2 godišnje.