Sveučilišna menza s dormitorijem – značajan zadarski projekt

Novi projekt studentskog kampusa u Zadru donosi i sasvim nov pristup sinergiji studentskog života i učenja. Trenutno je u izgradnji prvi od tri planirana objekta koji se sastoji od studentskog doma i restorana.

Prostor bivše vojarne Franka Lisice/Novi kampus u cijelosti je Odlukom Vlade Republike Hrvatske 2006. dodijeljen Gradu Zadru s pravom građenja u svrhu izgradnje studentskog kampusa. Odlukom o izradi Urbanističkog plana uređenja prostora 2008. najavljena je i planirana realizacija u dugoročnom razdoblju.

Sveučilište, Grad Zadar i zadarska županija pristupili su izradi Prostorno urbanističke studije o pod-iskorištenim gradskim prostorima, čiji je autor arhitekt Hrvoje Njirić. Nastavno na tu studiju, proveden je natječaj za idejno rješenje uređenja prostora Novog kampusa Sveučilišta u Zadru.

Posebno formirana niša

U prvotnoj varijanti projekta imali smo otklopnu škuru u tri stupnja 45-90, međutim kroz temu tehnoloških mogućnosti izvođača, strahova koje investitor ima, a i vremena koje je nepredvidivo odustali smo od teme. Kako bismo izbjegli problem da otvorene škure odlete za nevremena, dovili smo se novom rješenju sa elementima koji se kližu u nišu.

Sukladno Natječaju za izradu idejnog arhitektonskog rješenja prostora vojarne Franka Lisice/ Novi kampus: l.Zgrada fakulteta i studentski dormitorij; 2. Studentska menza i studentski paviljoni, koji je provelo Društvo arhitekata Zadra ZDA, te Idejnom projektu za obje zgrade za koje autorstvo potpisuje tvrtka SANGRAD d.o.o. iz Zagreba i njen glavni projektant Vedran Pedišić, d. i. a., a u tijeku je također izrada glavnog projekta za izgradnju zgrade STEM odjela s dormitorijem.

O projektu smo razgovarali s autorima Vedranom Pedišićem i Antonijom Milovac

Paradoks „teškoga i masivnog na laganom i prozračnom“ glavna je tema oblikovanja građevine koja je dosljedno provedena kroz sve element vanjskog oblikovanja. Odabir materijala oslanja se i na likovnost, koja proizlazi iz okoliša, iz tradicije i kulturnog standarda. Princip je jednoznačan.

-Dosta smo razmišljali na koji način sve skupa napraviti a da ima dugotrajnog smisla. Počevši od trajnosti pročelja, do toga da se namjena samog objekta uvijek može promijeniti, kako bi se eventualno jednog dana sobe povezale u veće prostorije i slično. To je po meni najveći benefit jer se čovječanstvo mijenja. Kako je vrijeme nepredvidivo tako i kuće moraju biti fleksibilne, ali ponajprije trajne.

Naše razmišljanje o arhitekturi je takvo da arhitektura prvenstveno treba biti trajna po vrijednostima i po materijalima koji se koriste u izgradnji. Zato smo mi u projektu odabrali materijal na koji direktno dolazi završni sloj žbuke. Bitna je razlika u tome da sve ostale fasade neusporedivo više propadaju kroz vrijeme. Ovo je nešto što bi trebalo biti vječno. Alternativa gradnji bila je opeka, no kako bi njome teže manipulirali s obzirom na čeličnu konstrukciju, tako je odabir pao na Ytong kao lagani beton. - objašnjava Pedišić

Velika je stvar što je izvođač Projektgradnja također uvažio temu gradnje Ytongom, kojim mu je bilo najjednostavnije raditi.

Ono što je posebno pohvalno za Ytong je da pruža snažnu podršku, svakog tjedna dolazi njihov tehnički predstavnik koji daje detalje i to u konačnici izgleda kao da slažete Lego kockice, pa dobivate brošuru slaganja po dijelovima, što je danas velika prednost.

Čelična konstrukcija

Velika prednost čelika je što ostavlja mogućnost fleksibilnog prostora. Jednog dana taj se prostor može preoblikovati za druge namjene. Trenutno imamo izrazito malene sobe. Zato je bitna tema da se jednog dana ta čitava priča može mijenjati.

Restoran je smješten u prizemlju a na katu su sobe. Namjera je također bila da se konstrukciju učini što lakšom, kako bi bilo što manje stupova u restoranu.

Ytong je lagan i postojan materijal, a fasada bi trebala biti glađa od one na koju se ugrađuju uobičajeni završni materijali.

Pošto je glavni presjek zgrade čelična konstrukcija, bilo je potrebno ugraditi materijal s kojim se istovremeno može lako manipulirati te postići visokoenergetski učinkovita svojstva. To u konačnici izgleda tako da je iznutra postavljen Ytong blok 10cm, u sredini je vuna, a vanjski zidovi su od 20cm bloka. Međukatna konstrukcija je spregnuta ploča.

Na taj je način dobiven izrazito debeo zid, kojim se postiglo da kuća bude niskoenergetska. Osim toga imamo kišnicu koja se ponovno upotrebljava, dizalice topline, solarne kolektore na krovu.

Velike niše postavljaju temu zasjenjenja, a s druge strane nema direktnog upada sunca u prostor, te pružaju zaštitu od kiše i vjetra.

Škure će izgledati kao fasada, a kad dođu u nišu izgledat će kao da se zid pokrenuo. Na prvi pogled jednostavna tema ali izrazito kompleksna kuća.

Prva ovakva zgrada u Zadru i prvi kompleks ovakve vrste u Hrvatskoj

Biti dobar sveučilišni grad je strahovito velika vrijednost, a ulaganje u ovo je strahovito bitna stvar.

U ovom se trenutku osim zgrade u izgradnji priprema se i građevina stem odjela, fakulteta sa dormitorijem. Ono što je dobro u cjelokupnom urbanizmu kampusa je da su te sve kuće hibridi, odnosno sastoje se od više namjena. Dakle, kao što je ovdje paviljon s restoranom, tako će ondje biti dormitorij sa stem odjelima. Stvara se tema učenja i kroz slučajne susrete. Dakle, kad idete u restoran, ujedno ste smješteni iznad njega i ta simbioza studenata je dodatno potencirana miješanjem tih sadržaja. Slična priča kad je fakultet s jedne a sobe s druge strane. Dodatno se stvara situacija gdje student nije na dnevnoj bazi vezan s drugima, već je to jedan konstantan ciklus rada, boravka, učenja, spavanja, sve se odvija na jednom mjestu.

-Tema povezivanja sadržaja je dobra što je i globalni trend. Obično su spavaonice izdvojene od fakulteta, a ovdje je to puno tjesnije, što mislim da je dobro.- dodatno pojašnjava autor projekta Vedran Pedišić.

Početak rada nove zgrade

Novi kampus Sveučilišta u Zadru kompleksna je i funkcionalno jedinstvena cjelina, čija se realizacija izgradnje i uređenja odvija u nekoliko investicijskih krugova, što ponajprije ovisi o mogućnostima za povlačenje sredstava iz EU fondova.

Početak rada ove zgrade, koja će sadržavati 129 studentskih soba i menze sa slastičarnicom/caffe barom s 500 sjedećih mjesta planirano je za sljedeću akademsku godinu (2021./2022.)

-Važno je istaknuti da su izgradnja Novog kampusa te provedba znanstvenih i nastavnih aktivnosti u novim zgradama unutar njega u skladu s vizijom i misijom razvoja Sveučilišta u Zadru koje se prepoznaje kao međunarodno priznati centar znanstvene i obrazovne izvrsnosti koja doprinosi inovativnosti i kreativnosti u lokalnoj i regionalnoj zajednici te u nacionalnim i međunarodnim okvirima Sredozemlja i Europe. – Kazala je Irena Kozulić, Voditeljica Ureda za znanost, projekte i transfer tehnologija pri Sveučilištu u Zadru.

 

Referenca: YTONG Porobeton d.o.o.

Investitor: Sveučilište u Zadru

Projektant: Vedran Pedišić i Antonija Milovac, SANGRAD + AVP

Fotografije: Ivan Čorić, Adriavision

Izvođač: Projektgradnja plus d.o.o.

Voditelj gradilišta: Leonardo Lasić

Izvor: Portal Gradimo Zadar